Opće informacije
Općina Velika Kladuša
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Velika Kladuša, u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.
Opće informacije

Stanovništvo: 44.350
Površina: 331,55 km²
Gustoća: 134 stanovnika na km²
Pozivni broj: + 387 37

Poštanski broj: 77230

Načelnik: Admil Mulalić,
Telefon: 037/770-025
Web stranica: http://www.velikakladusa.gov.ba/
 
Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. S južne strane graniči sa općinama Unsko-sanskog kantona Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka Republikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor na Uni. U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55 km², što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 46.561 stanovnika[3].

Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica. Geoprometni položaj Velika Kladuša je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim teritorijem prolazi magistralni put M4-2 koji je povezan sa središtem Kantona na jugu, a na sjeveru sa privrednim središtima u Hrvatskoj. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na geografski položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije.

Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine kao cjeline, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom.

Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksplatisane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Evropi.[citat potreban] Za privredu općine nisu zanemarljiva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.
 
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Velika Kladuša, u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.
 
Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6 km, regionalni putevi dužine 79 km i lokalni putevi dužine 103 km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.